Povijest i kultura Mađara u istočnoj Hrvatskoj od srednjeg vijeka do suvremenog doba

CILJEVI PREDLOŽENOG PROJEKTA I OČEKIVANI ZNANSTVENI DOPRINOS

Predloženi projekt za cilj ima proširivanje znanstvenih spoznaja o povijesti i kulturi Mađara istočne Hrvatske od srednjeg vijeka do suvremenog doba. Projektni prijedlog polazi od činjenice da povijest i kultura Mađara istočne Hrvatske nisu znanstveno istraženi u dovoljnom opsegu, odnosno da je potrebno doprinijeti spomenutoj temi novim znanstvenim istraživanjima kroz rad fokusirane istraživačke grupe i objavljivanjem znanstvenih publikacija o raznovrsnim aspektima povijesti i kulture Mađara u navedenom razdoblju. Rezultati predloženog projekta bit će polazište za nova istraživanja, kao i za reinterpretacije dosadašnjih istraživanja. Projekt će provesti istraživačka grupa u ime udruge Mađarski kulturni krug Zrínyi (dalje: Udruga), koja će financirati izdavanje znanstvenog zbornika kao glavnog produkta rada na projektu. Kompetentnost predložene istraživačke grupe za istraživanje spomenutih tema očituje se kroz popis relevantnih publikacija članova grupe, te kroz činjenicu da su svi članovi istraživačke grupe zaposlenici ili vanjski suradnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, na kojem se u svojim istraživanjima bave i spomenutom temom. Proširivanje znanstvenih spoznaja o povijesti i kulturi Mađara istočne Hrvatske posljedično bi trebalo djelovati na osnaživanje hrvatsko-mađarskih znanstvenih i kulturnih veza, počevši od uključivanja drugih istraživača u objavu publikacije u sklopu predloženog projekta, promoviranjem objavljene publikacije i samog projekta, i sl.

RADNI I FINANCIJSKI PLAN PROJEKTA

Predloženi znanstveni projekt provodi istraživačka grupa u kojoj se nalaze sljedeći istraživači: dr. sc. Anđelko Vlašić, dr. sc. Domagoj Tomas, dr. sc. Eldina Lovaš, dr. sc. Denis Njari, dr. sc. Danijel Jelaš i dr. sc. Ana Lehocki-Samardžić (životopisi i radovi članova istraživačke grupe nalaze se niže u tekstu). Članovi istraživačke grupe rade kao znanstveno-nastavno osoblje ili su vanjski suradnici Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, gdje se u svojem nastavnom i/ili znanstvenom radu bave temama usko vezanim za predloženu temu projekta. Većina članova istraživačke grupe u navedenom radu ima široku potporu svoje ustanove kroz financiranje pojedinačnih istraživanja putem Znanstvenog fonda spomenutog Fakulteta. Iz tog razloga istraživačka grupa nema potrebu za financiranjem pojedinih faza samog istraživanja, nego jedino financiranja troška objavljivanja tiskanog produkta rada na projektu. Taj je produkt rada zamišljen kao znanstveni zbornik radova koji će uključivati znanstvene priloge članova istraživačke grupe, kao i priloge drugih istraživača koji bi željeli sudjelovati u objavljivanju spomenutog zbornika, a svojim bi prilozima proširili raznovrsnost uključenih tema. Znanstveni zbornik radova imao bi okvirni naslov Povijest i baština Mađara istočne Hrvatske od srednjeg vijeka do suvremenog doba. 

Projekt će trajati dvije godine i sastojat će se od sljedećih faza i povezanih rezultata rada:

1) od 1. siječnja 2022. do 1. ožujka 2022.

Tijekom navedenih šest mjeseci članovi istraživačke grupe okvirno će odrediti stanje istraženosti povijesti i kulture Mađara u istočnoj Hrvatskoj, te će definirati koje bi se aspekti navedene teme mogli upotpuniti novim znanstvenim radovima. Pored toga, članovi istraživačke grupe posvetit će se pronalasku drugih istraživača navedene teme, te će im predložiti znanstvenu suradnju putem pisanja znanstvenih priloga za budući znanstveni zbornik radova u sklopu projekta.

2) od 1. ožujka 2022. do 30. travnja 2023.

Na samom početku navedenih 12 mjeseci članovi istraživačke grupe objavit će javni poziv svim zainteresiranim istraživačima da pošalju prijedloge tema znanstvenih priloga za budući zbornik radova. Članovi istraživačke grupe činit će urednički odbor budućega zbornika, odnosno tijelo koje će odlučivati o njegovu izgledu i sadržaju. Nakon isteka roka od mjesec dana trajanja javnog poziva članovi istraživačke grupe će u narednih mjesec dana odrediti koje teme smatraju prikladnima za uključivanje u spomenuti zbornik. Nakon toga će se odabranim istraživačima dati rok do 31. ožujka 2023. godine da pošalju gotove priloge za zbornik. U navedenom razdoblju će članovi istraživačke grupe ponuditi svaku pomoć odabranim istraživačima u pronalasku relevantnoga arhivskoga gradiva, kao i drugih izvora potrebnih za pisanje priloga za zbornik radova.

3) od 1. svibnja 2023. do 31. prosinca 2023.

Tijekom navedenih šest mjeseci će dvojica članova istraživačke grupe preuzeti uređivanje budućeg zbornika (urednici: Anđelko Vlašić i Denis Njari), te će se posvetiti slanju pristiglih priloga na recenziju dvama ili trima recenzentima. Broj recenzenata ovisit će o širini tema priloga budućeg zbornika. Recenzenti će se odabrati među uglednim istraživačima s institucija koje se u svojim istraživanjima bave temom budućeg zbornika. Nakon zaprimanja recenziranih priloga urednici će prirediti cjelokupni tekst zbornika za lekturu i izradu prijeloma. Zatim će Udruzi predati konačnu verziju znanstvenog zbornika, koja će biti spremna za prijavu na natječaj za financiranje objavljivanja.

ŽIVOTOPIS VODITELJA PROJEKTA I POPIS PUBLIKACIJA RELEVANTNIH ZA TEMU PROJEKTA

Doc. dr. sc. Anđelko Vlašić (Slavonski Brod, 1982.) radi na Filozofskom fakultetu Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku na radnome mjestu docenta na Odsjeku za povijest. Doktorirao je povijesne znanosti na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu 2010. i magistrirao turkologiju i francuski jezik i književnost na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu 2013. Radio je kao postdoktorski gostujući istraživač na Sveučilištu Koç u Istanbulu od studenoga 2014. do studenoga 2015. Završio je napredni tečaj turskog jezika (TÖMER, Sveučilište u Ankari, 2013.). Osvojio je nagrade za izvrsnost na preddiplomskom i diplomskom studiju turkologije. Radio je kao nastavnik povijesti u Tehničkoj školi u Požegi (2006.-2008.) i u XVI. gimnaziji u Zagrebu (2013.). Osvojio je stipendiju Vlade Republike Turske za ljetni tečaj turskog jezika u Ankari 2010., stipendiju Instituta Yunus Emre (Turska) za ljetni tečaj turskog jezika u Istanbulu 2012., stipendiju Sveučilišta Koç (Turska) za ljetni program povijesti i kulture Istanbula 2013. i stipendiju Turske zaklade za znanost (TÜBİTAK) za jednogodišnje postdoktorsko istraživanje u Istanbulu 2014.-2015. Zajedno s Oğuzom Aydemirom objavio je znanstveno-popularnu knjigu Tragovi osmanske kulture u Hrvatskoj / Traces of Ottoman Culture in Croatia (Denizler Kitabevi, Zagreb – Istanbul, 2015.). Autor je brojnih znanstvenih i stručnih radova na temu političke i kulturne povijesti Hrvatske i Jugoslavije u 20. stoljeću, jugoslavensko-turskih odnosa u 20. stoljeću te povijesti Slavonije pod osmanskom vlašću u 16. i 17. stoljeću. Istraživao je u Osmanskom arhivu Predsjedništva Vlade Republike Turske u Istanbulu, u Republičkom arhivu Predsjedništva Vlade Republike Turske u Ankari, u Arhivu Jugoslavije u Beogradu, u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu i u Arhivu Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Govori engleski i turski jezik, a pasivno se služi francuskim jezikom.

Popis publikacija relevantnih za temu projekta:

1.  pregledni znanstveni rad „Mađarski antroponimi i toponimi u osmanskim poreznim popisima Slavonije i Srijema u 16. stoljeću“, u: Od geografske lingvistike do geografske onomastike IX. Ime i društvo na periferiji mađarskog govornog područja, ur. Ferenc Vörös i Ana Lehocki-Samardžić (Szombathely; Osijek: Savaria University Press; Institut za jezik Glotta, 2018), str. 171-179.
2. izvorni znanstveni rad „Uloga slavonskih i srijemskih šuma u osmanskom vojnom pohodu na Siget 1566. s posebnim obzirom na mostogradnju“, Radovi – Zavod za hrvatsku povijest 49 (2017), br. 1, str. 149-170.

ČLANOVI ISTRAŽIVAČKE GRUPE, ŽIVOTOPISI I POPIS PUBLIKACIJA RELEVANTNIH ZA TEMU PROJEKTA

Doc. dr. sc. Domagoj Tomas (Osijek, 1987.) zaposlen je u znanstveno-nastavnom zvanju docenta na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Osijeku, gdje izvodi nastavu na kolegijima iz moderne i suvremene povijesti. Doktorirao je 2016. na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu. Područje njegova znanstvenoga interesa obuhvaćaju teme iz intelektualne povijesti 20. st., crkveno-državnih odnosa u 20. st., hrvatskoga iseljeništva u razdoblju Hladnoga rata i lokalne povijesti. Do sada je kao priređivač 2014. objavio knjigu Pet redaka: rimski dnevnik svećenika Ivana Tomasa 1943. – 1944. te 2016. knjigu Pjesma gladi: život i djelo Ilije Glavote (1891. – 1916.) (u suradnji s Kristinom Malbašić). Autorsku monografiju Apostolska administratura za sjevernu Slavoniju i Baranju (1923. – 1972.) objavio je 2018., a 2021. objavio je autorsku monografiju Ideologija, krivnja i odmazda. Vlaho Lovrić i (dis)kontinuiteti prve polovice 20. stoljeća. Također, sudjelovao je s izlaganjima na mnogim domaćim i međunarodnim znanstvenim skupovima te je objavio niz znanstvenih i stručnih članaka u različitim časopisima i zbornicima radova sa znanstvenih skupova. U ljetnom semestru akademske godine 2014./2015. boravio je na Sveučilištu u Pečuhu u sklopu programa Erasmus+ mobilnosti, a 2017. iskoristio je Tempus stipendiju mađarske vlade za sudjelovanje na Ljetnoj školi mađarskoga jezika i kulture na Sveučilištu u Pečuhu, dok je akademske godine 2018./2019. proveo tjedan dana na Katoličkom sveučilištu u Ružomberoku u sklopu programa Erasmus+ mobilnosti. Aktivni je član Ogranka Matice hrvatske u Osijeku.

Popis publikacija relevantnih za temu projekta:

1. Damir Matanović, Domagoj Tomas, „Etnička i vjerska slika Srijema 1880.-1910.“ // Povijesni zbornik: godišnjak za kulturu i povijesno nasljeđe, 3 (2009), 4; 179-192 (podatak o recenziji nije dostupan, članak, znanstveni)
2. Domagoj Tomas, „Uloga biskupa Strossmayera u procesu crkvenoadministrativne integracije područja sjeverne Slavonije u Đakovačku biskupiju“ // Znanstvene, obrazovne i umjetničke politike – europski realiteti / Pavić, Željko ; Žužul, Ivana ; Živić, Tihomir ; Bestvina Bukvić, Ivana ; Ljubić, Lucija ; Kramarić, Zlatko ; Sablić Tomić, Helena ; Brekalo, Miljenko ; Marijanović, Stanislav ; Tucak, Antun ; Blazsetin, István (ur.). Osijek: Odjel za kulturologiju Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku – Umjetnička akademija Sveučilišta J. J. Strossmayera u Osijeku – Institut društvenih znanosti Ivo Pilar – Područni centar Osijek – HAZU – Filozofski fakultet Sveučilišta u Pečuhu – Katedra za kroatistiku, 2016. str. 496-502 (ostalo, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
3. Domagoj Tomas, „Gradišćanskohrvatske teme u časopisima hrvatskoga političkog iseljeništva nakon Drugoga svjetskog rata“ // XIII. međunarodni kroatistički znanstveni skup – zbornik radova / Blažetin, Stjepan (ur.). Pečuh: Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, 2017. str. 367-377 (predavanje, međunarodna recenzija, cjeloviti rad (in extenso), znanstveni)
4. Domagoj Tomas, Apostolska administratura za sjevernu Slavoniju i Baranju (1923. – 1972.), Đakovo – Osijek: Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu – Filozofski fakultet u Osijeku, 2018 (monografija)

Dr. sc. Eldina Lovaš rođena je 1991. godine. Osnovnoškolsko je obrazovanje završila u Zmajevcu, a srednjoškolsko u Osijeku. Na Filozofskom fakultetu Osijek 2015. godine stekla je zvanje magistre edukacije povijesti i magistre edukacije hrvatskog jezika i knjiženosti. Godine 2021. doktorirala je na Sveučilištu u Pečuhu. Radi kao učiteljica u OŠ Korog i kao asistentica u vanjskog suradnji na Filozofskom fakultetu Osijek na Odsjeku za povijest i na Katedri za mađarski jezik i književnost. Do sada je objavila tri knjige i desetak znanstveno-istraživačkih radova. Godine 2018. i 2019. osvojila je prvu nagradu na natječaju za najbolji rad mladih povjesničara koji je raspisao Hrvatski institut za povijest Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje.

Popis publikacija relevantnih za temu projekta:

1. Lovaš, Eldina, Božić, Bogović, Dubravka, Stanovništvo reformirane vjeroispovijesti u južnoj Baranji 1750. – 1850., Institut za povijest, Podružnica za istraživanje povijesti Slavonije, Srijema i Baranje, Népkör, Slavonski Brod – Osijek, 2019. – međunarodna recenzija
2. Lovaš, Eldina, Zapisnici prezbiterskih vijeća Luga između 1804. i 1865. godine/A laskói presbiteri gyűlések jegyzőkönyvei 1804 és 1865 között, Exodus, Državni arhiv u Osijeku, Osijek – Erdőkertes, 2018 – dvojezično izdanje, međunarodna recenzija
3. Lovaš, Eldina, „Reformirano stanovništvo Zmajevca u prvoj polovici 19. stoljeća 1827.-1850.)“, Scrinia Slavonica: Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest, Vol 16., No. 1., 2016., 165 – 198. (izvorni znanstveni rad)
4. Lovaš, Eldina, „Katoličko stanovništvo Zmajevca u drugoj polovici 18. stoljeća (1755.-1800.)“, Scrinia Slavonica, Scrinia Slavonica: Godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest , Vol. 15., No. 1., 2015. 111- 132. (izvorni znanstveni rad)
5. Božić, Bogović, Dubravka, Lovaš, Eldina, „Demografski pokazatelji u matičnoj knjizi umrlih reformirane župe Vardarac u 18. stoljeću”, Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, Vol 32, 2014., str. 171.-189. (izvorni znanstveni rad)
6. Lovaš, Eldina, “Reformirano stanovništvo Kamenca u prvoj polovici 19. stoljeća”, Glasnik arhiva Slavonije i Baranje, 13 (2015), str. 249.-261.
7. Lovaš, Eldina, „Vjerski život katolika baranjskih župa i filijala u prvoj polovici 19. stoljeća na temelju zapisa kanonskih vizitacija“, Godišnjak Ogranak Matice hrvatske, br.9., Beli Manastir, 2013., str. 53.-64.
8. Božić, Bogović, Dubravka, Lovaš, Eldina, „Osobna imena stanovništva naselja Popovac i Vardarac potkraj 18. stoljeća“, Godišnjak Ogranak Matice hrvatske, br.8., Beli Manastir, 2012., str. 133.-150.

Doc. dr. sc. Denis Njari rođen je 1987. godine. Nakon završenog diplomskog studija povijesti i hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Osijeku 2010. godine, doktorirao je 2016. godine na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu s temom „Stanovništvo Hrastina, Laslova, Korođa i Retfale u 18. i prvoj trećini 19. stoljeća“. Godine 2011. radio je kao arhivist-pripravnik za starije arhivsko gradivo u Državnom arhivu u Osijeku, od 2011. do 2015. godine kao učitelj povijesti u osnovnim školama u Laslovu, Korođu, Podgoraču i Đakovu. Od 2015. do 2017. bio je lektor hrvatskog jezika u Szombathelyu, na Filozofskom fakultetu Dániel Berzsenyi Zapadnomađarskog sveučilišta. Od 2017. godine radi kao docent na Odsjeku za povijest Filozofskoga fakulteta u Osijeku. Područje znanstvenog i stručnog interesa su mu povijest Mađara u Hrvatskoj, ruralna civilizacija i srednjovjekovna Kraljevina Ugarska.

Popis publikacija relevantnih za temu projekta:

• Laslovo od srednjega vijeka do kraja 18. stoljeća, Ernestinovo, 2010.
  ISBN 978-953-7630-29-4, UDK: 94(497.5 Laslovo)”10/17″
• Vladislavci (Lacháza), Vladislavci, 2012.,  ISBN 978-953-7630-44-7
• Mađari istočne Slavonije od 1702. do 1831., Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, Slavonski Brod, 2018., ISBN 978-953-8102-13-4, 334 str.
• Povijest Vladislavaca: od srednjovjekovnih toponima do modernog doba, Matica hrvatska Osijek, Osijek, 2021, ISBN 978-953-242-139-2, 285 str.
• Üzenet hazulról a kórógyi katonáknak (Poruka od kuće vojnicima iz Korođa; s mađarskog na hrvatski jezik), Hagyaték, Beli Manastir, 2014., str. 37-57.
• 2.A kelet-szlavóniai magyarok a két világháború között (Mađari istočne Slavonije između dvaju svjetskih ratova; s mađarskog na hrvatski jezik), Osijek, 2017., str. 40-151.
• A nyugat-szlavóniai magyarok a két világháború között (Mađari zapadne Slavonije između dvaju svjetskih ratova; s mađarskog na hrvatski jezik), Osijek, 2020., str. 32-189. (suautorstvo s Karolinom Hegediš)
• Mađarska kratka priča Endrea Adya, u: Priča, pripovijedanje, interpretacija, Filozofski fakultet Osijek, 2010., str. 115-124, UDK 821.511.141-36.09 Ady, E.
• Mađari istočne Slavonije u Domovinskom ratu, u: Hrvatski istok u Domovinskom ratu – iskustva, spoznaje i posljedice, Institut društvenih znanosti Ivo Pilar, Osijek, 2015., str. 157-163.
• Osječko mađarsko novinstvo s početka 20. stoljeća, u: Osječki zbornik, br. 31/32., Muzej Slavonije, Osijek, 2016., str. 41-50. – Prethodno priopćenje (A2 časopis)
• Mađari u istočnoj Slavoniji između dvaju svjetskih ratova, u: Scrinia Slavonica, br. 16 (2016.), Hrvatski institut za povijest, Podružnica za povijest Slavonije, Baranje i Srijema, Slavonski Brod, 2016., str. 261-300. – izvorni znanstveni rad (A1 časopis)
• Podolje – Nagybodolya, u: Godišnjak ogranka Matice hrvatske u Belom Manastiru, br. 12 (2015), Beli Manastir, 2015., str. 30-45.
• Prezimena u Vladislavcima u 19. stoljeću, u:Studia Slavica Savariensia, Szombathely, 2016., br. 1-2., str. 307-316. (suautorstvo s Žuža Meršić), (A1)
• Az eszéki magyar sajtó a 20. század elején, u: Rovátkák, HMDK, 2015., br. 2., str. 24-43. (A1)
• A kelet-szlavóniai magyarok a két világháború között (Mađari istočne Slavonije između dvaju svjetskih ratova; s mađarskog na hrvatski jezik), Osijek, 2017., str. 4-39. – predgovor
• Alternativa Sigetu – Kiseg. Jurišićeva pseudopredaja grada, XIII. Međunarodni kroatistički znanstveni skup, Zbornik radova, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, 2017., str. 357-363. (A1) suautorstvo sa Žužanom Meršić
• Haraszti, Szentlászló, Kórógy és Rétfalu a középkorban (Hrastin, Laslovo, Korođ i Retfala u srednjem vijeku), u: Rovátkák, 1/2018, Osijek, 2018., str. 3-32. (A1)
• Naselja laslovačkog vlastelinstva u srednjem vijeku, u: Scrinia Slavonica, br. 18, 2018., HIP PPSSB, Slavonski Brod, 2018., str. 69-97., pregledni rad (A1)
• Kelet-szlavóniai magyar családnevek a késő középkorban és a kora újkorban (Mađarska prezimena u istočnoj Slavoniji u kasnom srednjem i ranom novom vijeku), A nyelvföldrajztól a névföldrajzig, IX., Savaria University Press, Szombathely, 2018., str. 83-98., (A1)
• Ojkonimi na području Korođanskoga vlastelinstva u srednjem vijeku, Studia Slavica Savariensia, Szombathely, 2018., br. 1-2., str. 151-161. (suautorstvo s Žuža Meršić), (A1)
• Kult svetoga Ladislava u međurječju Drave i Save, Croatica Christiana periodica, br. 83., 2019., str. 1-12. (suautorstvo s Petrom Kolesarić), prethodno priopćenje (A1)
• Srednjovjekovna naselja na području današnjih Vladislavaca kod Osijeka, Osječki zbornik, XXXV, 2019., str. 55-62., pregledni rad (A2) (suautorstvo s Branko Miličić)
• Mađari zapadne Slavonije između dvaju svjetskih ratova, u: Újvidéki Egyetem Magyar Tannyelvű Tanítóképző Kar Évkönyv Tanulmánygyűjtemény, br. 14 (2019.), Univerzitet u Novom Sadu, Učiteljski fakultet na mađarskom nastavnom jeziku, Subotica, 2019., str. 178-189. – izvorni znanstveni rad (A1 časopis)
• Laslovčanin u Austrijsko-sardinijskom ratu – studija slučaja povijesti emocija, u: XIV. Međunarodni kroatistički znanstveni skup, Zbornik radova, Znanstveni zavod Hrvata u Mađarskoj, Pečuh, 2019., str. 122-131. (A1)
• Hagionim (patrocinij) svetoga Andrije te mikrotoponimi i antroponimi na području Donjih Andrijevaca u kasnom srednjem i ranom novom vijeku, Donji Andrijevci – Povijest i baština, HIPSSB, Slavonski Brod, 2021., str. 61-72. – izvorni znanstveni rad (A2 časopis)

Doc. dr. sc. Danijel Jelaš (Osijek, 1979.) zaposlenik je Filozofskog fakulteta Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku kao docent na Odsjeku za povijest gdje izvodi kolegije iz nacionalne povijesti srednjeg vijeka i pomoćnih povijesnih znanosti. Dodiplomski studij Povijesti i engleskog jezika i književnosti završio je na osječkom Filozofskom fakultetu 2004. godine. Stupanj magistra znanosti stekao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu 2011. godine završivši poslijediplomski studij Hrvatska povijest na tamošnjem Odsjeku za povijest. Stupanj doktora znanosti stekao je 2018. godine završivši Poslijediplomski doktorski studij medijevistike na istom fakultetu. Nakon što je kraće vrijeme radio u obrazovanju kao osnovnoškolski i srednjoškolski nastavnik povijesti i engleskog jezika, 2006. godine se zaposlio u Državnom arhivu u Osijeku kao arhivist na odjelu gradiva tijela uprave i javnih službi gdje je radio sve do 2020. godine. Od 2017. godine sudjeluje u nastavi srednjovjekovne povijesti na Odsjeku za povijesti Filozofskog fakulteta u Osijeku, a od 2020. godine postaje zaposlenikom navedenog odsjeka. Autor je niza radova na temu srednjovjekovne povijesti donjeg savsko-dravsko-dunavskog međurječja, arhivistike i arhivske pedagogije, povijesti Osijeka i kartografske baštine. Aktivni je član Hrvatskog arhivističkog društva, gdje vodi Sekciju za arhivsku pedagogiju, te Društva za hrvatsku povjesnicu Osijek.

Popis publikacija relevantnih za temu projekta:

1. Gradovi donjeg međurječja u srednjem vijeku. (Slavonski Brod: Hrvatski institut za povijest – Podružnica za povijest Slavonije, Srijema i Baranje, 2020).
2. Osnovna škola „Retfala“: Spomen-knjiga povodom 55. obljetnice djelovanja osmogodišnje osnovne škole u Retfali. (suautor i supriređivač: Blažena Jelaš). (Osijek: Državniarhiv u Osijeku; Osnovna Škola “Retfala”, 2014).
3. prethodno priopćenje, „Popisi stanovništva u gradivu Poglavarstva slobodnog i kraljevskog grada Osijeka (1809. – 1850.)“, Osječki zbornik 36 (2021): 39-46.
4. izvorni znanstveni rad, „Članovi uprave Slobodnog i kraljevskog grada Osijeka 1809. godine“ (suautor: Eldina Lovaš), Arhivski vjesnik 63 (2020): 179-206.
5. pregledni rad, „Osvrt na topografiju i toponimiju Valpova u srednjem vijeku”, Scrinia Slavonica: godišnjak Podružnice za povijest Slavonije, Srijema i Baranje Hrvatskog instituta za povijest 11 (2011): 51-59.

Ana Lehocki-Samardžić (Osijek, 1978.),docentica na Katedri za mađarski jezik i književnost, predsjednica Katedre za mađarski jezik i književnost. Rođena je u Osijeku 4. studenoga 1978. godine. Nakon završene Klasične gimnazije Osijek nastavlja studij u Mađarskoj, na Sveučilištu u Pečuhu, na smjerovima Klasični filolog, Mađarski jezik i književnost, nastavnički smjer i Hrvatski jezik i književnost, nastavnički smjer. Godine 2013. godine stekla je titulu doktora znanosti na Sveučilištu Eötvös Loránd u Budimpešti na području mađarsko-hrvatske poredbene gramatikografije. Od osnutka Katedre za mađarski jezik i književnost Filozofskog fakulteta u Osijeku radila je kao asistentica, poslijedoktorandica i docentica, a od 2018. godine na čelu je iste Katedre. Predaje kolegije iz jezikoslovlja (s područja hrvatsko-mađarskog poredbenog jezikoslovlja i ugrofinistike) i translatorike.

Članica je sljedećih udruga i organizacija:

• Institut za jezik Glotta, predsjednica
• Međunarodna jezikoslovna istraživačka mreža Termini, tajnik
• zbor znanstvenika Mađarske akademije znanosti
• predstavnik znanstvenika iz Republike Hrvatske u Odboru Mađarske akademije znanosti u Pečuhu
• Jezikoslovni razred Odbora Mađarske akademije znanosti u Pečuhu, član
• Mađarski kulturni krug Zrinyi u Osijeku, član predsjedništva.

Autorica je i suautorica tridesetak znanstvenih i stručnih članaka, članica je više domaćih i inozemnih uredništava časopisa, a sudjelovala je na četrdesetak znanstvenih i stručnih skupova u zemlji i inozemstvu. Bavi se stručnim i književnim prevođenjem i terminologijom, a autoricom je i tri zbirke pjesama. Osnovna područja znanstvenoga interesa su joj poredbena gramatikografija, translatologija i translatorika, metodika stručnog prevođenja, jezik Mađara u Hrvatskoj, onomastika, leksikologija, leksikografija i teminologija.

Detaljan popis publikacija: https://www.bib.irb.hr/pretraga?operators=and|Lehocki%20Samard%C5%BEi%C4%87,%20Ana%20%2824574%29|text|profile

Profil na google scholaru: https://scholar.google.com/scholar?hl=hr&as_sdt=0%2C5&q=ana+lehocki-samardzic&oq=ana+le